Bitka kod Siska
Contributors to Wikimedia projects
Article Images
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bitka kod Siska dogodila se 22. juna 1593. oko sisačke trougaone renesansne tvrđave, danas poznate pod nazivom Stari grad, koju je, na ušću Kupe u Savu, 1544. počeo graditi zagrebački kaptol u svrhu odbrane Hrvatskog Kraljevstva. U bitki su hrvatsko-slovensko-austrijske snage porazile osmanske trupe, kojima je zapovijedao dotad veoma uspješni bosanski begler-beg Hasan-paša Predojević.
| Bitka kod Siska | |||
|---|---|---|---|
| Osmanski ratovi u Evropi | |||
 | |||
| Datum | 22. juni 1593. | ||
| Lokacija | Sisak, Hrvatska | ||
| Ishod | Pobjeda Hrvatske (u okviru Habsburške Monarhije) | ||
| Sukobljene strane | |||
| |||
| Komandanti | |||
| |||
| Žrtve | |||
| |||
Nakon što je turski sultan Murat III godine 1590. sklopio mir s Perzijom, počeli su upadi Osmanlija prema zapadu, sve do Kranjske, Štajerske i Koruške. Njemački car i ugarsko-hrvatski kralj Rudolf II poslao je izaslanike u Carigrad, koji su 29. oktobra zaključili primirje koje je trebalo trajati osam godina. Ipak, pod pritiskom vojnih krugova na svom dvoru, Murat je sljedeće godine za zapovjednika svojih jedinica u Bosni postavio Hasan-pašu Predojevića, poznatog po borbenosti i hrabrosti. On je 1592. uspio osvojiti Bihać i šire okolno područje te sveo Hrvatsku na "ostatke ostataka" (latinski: reliquiae reliquiarum).
Godine 1593. Predojević je počeo pripreme za daljnja osvajanja. Osmanlije su se u junu okupili kod Petrinje i našli nasuprot pokupske odbrambene linije, gdje se, između Karlovca (podignutog 1579) i Siska, nalazio niz manjih tvrđava. Pri prvom napadu su 14. juna osvojili Drenčinu kod Siska, a dan kasnije opkolili i sam tvrđavu Sisak s otprilike 12.000 ratnika. Na vijest o pokretima osmanske vojske, kraj Svete Klare kod Zagreba okupilo se približno 5000 boraca hrvatske, koruške, kranjske i drugih vojski, kako bi se uputili prema Sisku, gdje je bilo samo 800 branilaca pod komandom kanonika Blaža Đuraka i Matije Fintića. U toj udruženoj kršćanskoj vojsci Nijemcima je zapovijedao vojvoda Ruprecht Eggenberg, Hrvatima ban Tomo Bakač Erdödi, a Slovencima karlovački general Andrija Auersperg.
Dana 22. juna 1593. kršćanska vojska, predvođena banom Erdödijem, stigla je do Siska te se između Kupe i Save sukobila s Osmanlijama. Nakon što su ih Osmanlije djelimično odbili, slovenski i njemački strijelci zaustavili su njihov protivnapad, pritisli ih, pa su se ovi morali povući prema Kupi. U međuvremenu je sisačka posada izašla iz tvrđave i zauzela mali most kojim se prelazilo na desnu obalu Kupe, pa je tako Osmanlijama onemogućeno povlačenje. Njima nije preostalo ništa drugo nego da pokušaju preplivati rijeku i tako nađu spas. Mnogi su se pritom utopili, a među njima i sam Hasan-paša. Preostali dio osmanske vojske razbježao se, ostavljajući za sobom naoružanje i namirnice.
Sisačka bitka bila je povod ratu koji su 17. jula 1593. Osmanlije objavile Habsburškoj Monarhiji, nazvanom Dugi rat, koji je trajao u periodu 1593–1606. Bitka je bila prekretnica koja je naznačila zaustavljanje osmanskog prodiranja dalje u Evropu, a imala je i psihološki utjecaj, jer je njome prvi put nakon Krbavske bitke uspostavljena ravnoteža na tadašnjoj hrvatsko-osmanskoj granici.