Zadarska županija

Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije. Sjedište županije je u gradu Zadru.

Zadarska županija
Zastava Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Zadar
Površina	3646 km2
Broj stanovnika (2021.)	159.766 stanovnika
Gustoća stanovništva	43,82 stan./km2
Broj gradova	6
Broj općina	28
Broj naselja	229
ISO 3166-2:HR	HR-13
Pozivni broj	+385 (0)23
Župan	Božidar Longin
Službene stranice	https://www.zadarska-zupanija.hr/
Portal Hrvatske

Županiju čini 6 gradova i 28 općina:

• Gradovi:
  • Grad Benkovac
  • Grad Biograd na Moru
  • Grad Nin
  • Grad Obrovac
  • Grad Pag
  • Grad Zadar (sjedište županije)
    

• Općine:
  • Općina Bibinje
  • Općina Galovac
  • Općina Gračac
  • Općina Jasenice
  • Općina Kali
  • Općina Kolan
  • Općina Kukljica
  • Općina Lišane Ostrovičke
  • Općina Novigrad
  • Općina Pakoštane
  • Općina Pašman
  • Općina Polača
  • Općina Poličnik
  • Općina Posedarje
  • Općina Povljana
  • Općina Preko
  • Općina Privlaka
  • Općina Ražanac
  • Općina Sali
  • Općina Stankovci
  • Općina Starigrad
  • Općina Sukošan
  • Općina Sveti Filip i Jakov
  • Općina Škabrnja
  • Općina Tkon
  • Općina Vir
  • Općina Vrsi
  • Općina Zemunik Donji

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine na prostoru Zadarske županije živjelo je 159.766 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti dosegla je 43,82 stanovnika/km².

Etnički sastav 2021.: Hrvati 93,6 %, Srbi 3,7 %, Albanci 0,5 %, Bošnjaci 0,2 %, Slovenci 0,3 % i drugi.

U razdoblju 1993. – 1997. godine, županijski je prostor uključivao i područje bivšeg autonomnog Kotara Knin (Zadarsko-kninska županija). Teritorijalnim preustrojem 1997. i ukidanjem te upravne jedinice znatnije su izmijenjene županijske granice. Zadarska županija je obuhvatila središnji dio suvremenog prostornog kompleksa zadarske regije (uključuje Sjevernu Dalmaciju i veći dio Like), uz pripadajuće priobalje i otoke te dio Južne Like (općina Gračac).

Zadarska županija izuzetno je pogodno prostorno položena na srednjem dijelu Jadranske Hrvatske, odnosno u središnjem dijelu Hrvatskog primorja. Ukupna površina županije je 7486,91 km². Površina kopna iznosi 3641,91 km², površina morskog dijela iznosi 3845,00 km² a površina otoka 587,6 km². Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaobalje Ravnih kotara, Bukovice, Pozrmanja i Južne Like. S kontinentalnim dijelovima Jadranske Hrvatske je odvojena, ali i povezana visokim masivom Velebita, što je tisućljećima određivalo njezin razvoj, u smislu otežanog prometa, ali i stoljetne transumantnog nadopunjujućeg gospodarstva koje je bilo osnova stvaranja središta srednjovjekovne hrvatske države baš u ovom prostoru. Danas je ta povezanost bitno unaprijeđena probijanjem autocestovnog tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u povezivanju kontinentalnog i priobalnog prostora Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik, dijelom i kao trasa buduće Jadransko-jonske europske prometnice, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Suvremenim autocestovnim povezivanjem županija je povoljno položena na važnom prometnom pravcu Baltik - Panonski bazen - Zadar - Ancona - Srednja i Južna Italija.

Područje današnje Zadarske županije središnji je dio prostorne jezgre nastanka hrvatske države. Tu je pronađen natpis s najstarijim spomenom hrvatskog imena (Šopot kod Benkovca), tu su nalazile hrvatske županije Luka, Nin i Sidraga te kraljevski gradovi Nin, Biograd i Zadar. Osnovni čimbenik naseljavanja tog prostora bilo je plodno područje Ravnih kotara sa zaobaljem Velebita i Like s Krbavom i Pounjem, što je omogućavalo nadopunjavajuću sredozemno-kontinentalnu ekonomiju i stočarska kretanja s izmjenom ispaša u zimskom i ljetnom razdoblju. U kasnijem razdoblju, djelomičnim gubitkom nezavisnosti Kraljevine Hrvatske, važnost tog prostora oslabila je. U 15. stoljeću, Zadar i njegova okolica su prodajom Dalmacije postali posjed Mletačke Republike, a već početkom 16. stoljeća počeli su osmanski prodori. Slobodno područje je svedeno na uski obalni pojas oko Zadra, Nina, Biograda i Novigrada, dok je unutrašnjost bila izložena stalnim ratnim pustošenjima. Stanovništvo je bježalo na zadarske otoke te dalje u Istru i Kvarner, a njihova mjesta naselili su novi doseljenici, među kojima je bilo i dosta Vlaha (kasnije Srbi). Završetkom mletačko-osmanskih ratova krajem 17. stoljeća, gotovo čitavo zadarsko područje došlo je pod vlast Mletačke Republike (osim ličkog dijela) i ostalo u njezinom sastavu sve do 1797. godine. Nakon toga nastupila su kratkotrajna razdoblja prve austrijske i francuske vladavine, a zatim stabilnog razvoja u vrijeme druge austrijske, odnosno vladavine Habsburške Monarhije. Tada je ostvaren i jači razvoj zbog utjecaja Zadra, tada glavnog grada Kraljevine Dalmacije.

• Grad Pag – (povijesna jezgra) primjer planiranog renesansnog grada iz 15. stoljeća
• hrvatski kraljevski gradovi Biograd na Moru i Nin (povijesne jezgre)
• Nacionalni park Paklenica
• povijesna jezgra Zadra s mnogobrojnim spomenicima iz raznih povijesnih razdoblja (crkva Svetog Donata, Forum, Zadarska katedrala i dr.)
• Cerovačke špilje
• PP Vransko jezero (veći, sjeverozapadni dio)
• PP Telašćica
• planirani PP Povljansko polje, ornitološki rezervati Velo blato i Malo blato na otoku Pagu^[1][2]
• kanjon rijeke Zrmanje
• vrelo rijeke Zrmanje
• vrelo rijeke Une kod Srba
• stari Maslenički most
• kaštel Benković
• otok Ugljan: rimske iskopine, dvorac Callifi, samostan
• utvrda Sveti Mihovil, Preko
• Utvrda Kličevica, Šopot
• samostan Galovac, Preko
• franjevački samostan, Kraj
• samostan Ćokovac, Tkon
• crkva sv. Pelegrina, Savar
• svjetionik Veli rat
• hipodrom, Polača
• značajni krajobraz i posebni rezervat šumske vegetacije Dubrava – Hanzine, otok Pag^[3]
• kanjon Kupe
• Kolansko blato - blato Rogoza, ornitološki rezervat
• kula, Ražanac
• kula, Zaton
• Maškovića Han
• mirila, Starigrad
• Modrič špilja, Rovanjska
• palača Petricioli, Sali
• palača Rančić, Sali
• ravnokotarska vinska cesta
• stare gradine, Obrovac
• Tulove grede
• nadbiskupski ljetnikovac Palac, Sukošan
• ljekovito blato Segal, otok Pag^[4]
• crkva sv. Nikole, Perilo^[5]
• crkva sv. Martina u Povljanskom polju^[5]
• uvala Stara Povljana^[5]

• Baranjska županija^[6]

Službene stranice županije